Prijem
MATIČNA PLOČA (centralni nervni sistem računara)
Matična ploča (Motherboard ili Mainboard) je osnovna komponenta računara na koju se vežu ostali dijelovi računara. Praktično, matična ploča je dom za ostale komponente. Ona direktno utiče na performanse računara shodno mogućnostima njenog čipseta, socketa i kvaliteti ostalih dijelova na ploči. Matične ploče su mnogo uznapredovale, tako da je danas sasvim uobičajeno da matična ploča ima već ugrađen zvučni čip, grafički čip, mrežni čip, USB priključke, pa čak i procesor, dok su floppy kontroleri već odavno uobičajeni, iako su prije i oni bili odvojeni.
Jedan od najvažnijih dijelova matične ploče je sabirnica. Preko sabirnice idu svi podaci, te tako komponente međusobno komuniciraju. Brzina sabirnice se mjeri u
MHz-ima (megahercima). Što je veća brzina to se više podataka istovremeno može prenijeti. Najbitnija sabirnica je FSB sabirnica, koja povezuje Northbridge i CPU, a kako memorija ide preko Northbridge-a FSB-ova brzina može dramatično povećati performanse računara. Osim FSB-a, postoje i druge sabirnice:
- Memorijska sabirnica spaja Northbridge sa memorijom
- IDE sabirnica spaja Southbridge sa hard diskovima ili CD/DVD uređajima
- AGP sabirnica spaja grafičku kartu sa memorijom i CPU
- PCI sabirnica spaja PCI slotove sa Southbridge-om, također PCI sabirnicu koristi novi PCI Express (koji se nameće kao zamjena za PCI i AGP)
Dijelovi matične ploče
- Čipset: Glavni dio koji veže sve ostale dijelove sa procesorom, te šalje glavnom procesoru (CPU) informacije ostalim dijelovima. Sastoji se od dva dijela:
a) NorthBridge: NorthBridge je direktno povezan sa procesorom preko FSB-a (en. Front Side Bus ili sabirnica) što omogućava brzu dostupnost podataka iz memorije i grafičke kartice. Od njega najviše zavise performanse matične ploče. Integrisan je na matičnu ploču što znači da se ne može mijenjati, ali njegova voltaža i performanse se mogu mijenjati kroz BIOS ili softverski.
b) Southbridge: Southbridge je sporiji od Northbridge-a te sve informacije iz procesor-a idu prvo preko Northbridge-a pa tek onda na Southbridge koji je sabirnicama spojen na PCI, USB, zvučni čip, SATA i PATA konektore itd.
- Socket: Socket određuje koji procesor se može ugraditi u matičnu ploču. Nemoguće je staviti AMD procesor u matičnu ploču koja podržava Intel socket (i čipset). Najkorišteniji socketi danas su:
Socket 478 - Stariji Pentium i Celeron procesori
Socket LGA775 - Novi Intel Pentium 4 procesori
Socket A - Stari AMD Athlon procesori
Socket 754 - AMD Sempron i neki AMD Athlon procesori
Socket 939 - Brzi i jako korišteni AMD Athlon 64-bitni procesori
Socket AM2 - Zamjena za socket 754 i 939, koristi DDR2 memoriju
- BIOS: Basic Input/Output System (BIOS) kontroliše osnovne funkcije računara i svaki put provjerava svoje stanje prilikom paljenja računara.
- Memorijski slotovi: Služe kao dom za RAM memoriju, obično ih ima više.
- PCI utor:PCI (en. Peripheral Component Interconnect) konektori za zvučne, TV, mrežne, i nekada i grafičke karte.
- AGP utor: en. Accelerated Graphics Port (AGP), konektor isključivo namijenjen za grafičke karte, karakteriše ga veća brzina od PCI-a.
- IDE konektori: en. Integrated Drive Electronics (IDE), služi za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja (DVD/CD-ROM/RW); obično se nalaze dva konektora.
- SATA konektori: en. Serial Advanced Technology Attachment (SATA) je nešto novijeg datuma nego PATA, služi za konektovanje SATA hard diskova i logično donosi bolje mogućnosti; sam konektor je nešto manji i praktičniji.
- USB priključci: en. Universal Serial Bus (USB) služi za priključivanje vanjskih uređaja (printera, memorijskih stickova itd.). Najnoviji standard je USB 2.0, koji je mnogo brži od starog USB 1.1.
- Legacy konektori: Riječ je o prevaziđenim konektorima (serijskom i paralelnom), ali su još uvijek tu radi podrške starim uređajima iako se sve manje koriste. Odlikuje ih mala brzina.
- Konektori za periferije: Konektori za miš i tastaturu su također veoma stari i nisu se previše mijenjali. Danas se miševi i tastature (rjeđe) sve više proizvode za USB standard.
- CMOS baterija: Pamti neke vitalne i osnovne postavke. U sebi sadrži i sistemski sat koji pamti tačno vrijeme i kada je računar ugašen.
- Integrisani dijelovi: Većina ploča danas ima već ugrađene zvučne, mrežne pa i grafičke čipove.
- Naponski konektor: Preko njega matična ploča dobiva struju (od napojne jedinice), te je raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči.
- Floppy priključak je sličan IDE priključcima samo je nešto manji a služi priključivanju floppy-ja na računar.
- Front Panel priključci - na njih spajamo tipke za uključivanje i reset računara kao i LED diode (lampice koje svijetle na prednjoj strani kućišta).
- Bios jumper tzv. clear CMOS služi za resetiranje BIOS-a. Premještanjem jumpera iz jednog položaja u drugi na kratko vrijeme resetiramo BIOS na tvorničke postavke.
Formati matičnih ploča
Najrašireniji format (standard) je ATX dok se prije najviše koristio AT format matičnih ploča. Ostali poznati formati su: miniATX, microATX, PC/XT, LPX, miniLPX, ITX, NLX, FlexATX itd. Najnoviji predstavljeni format je BTX tvrtke Intel
